S obzirom na tipsku zastupljenost predmeta u Zbirci narodnih nošnji Bosne i Hercegovine može se zaključiti kako se ona formirala još u samim počecima djelatnosti Etnografskoga muzeja kada je sabiračko izlagački rad bio fokusiran na određene kulturno-geografske teme. Većina ih i potječe iz tog razdoblja druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Najveću cjelinu čini tzv. dinarska koja obuhvaća stariju varijantu odjeće s područja sjeverozapadne Bosne koja graniči s Likom i dalmatinskim zaleđem. Potom vrijednu cjelinu čini tzv. tursko-orijentalna odjeća koja svjedoči o stilu života građanskog društva bosanskih varošica, razvijenoj proizvodnji čaršijskih zanata i o trgovini između Istoka i Zapada. Posebno je očuvan ženski odjevni inventar u kojem se ističu pojedinačni predmeti (ukrasni peškiri, marame, košulje) koji su većim dijelom u domove pristizali u mirazu mladih nevjesta (boščaluk). Vrlo mali broj predmeta s područja Bosanske Posavine predstavlja prijelaz prema panonskom tipu. Raspadom jugoslavenske države Zbirka se nadopunjuje isključivo donacijama. Zbirku čini oko 1800 predmeta pretežno svečane odjeće s područja te višenarodne države, a razlike u odijevanju više ukazuju na pripadnost klasi i staležu, negoli na  nacionalnu i /ili konfesionalnu pripadnost. Zbirka je značajna zbog varijanti odjeće iz 19. stoljeća koja se više ne može pronaći na terenu već samo na fotografijama ili u muzejima.